Možeš li uspješno riješiti i ovaj općeniti STEM kviz?
Probaj riješiti i osvoji DIPLOMU kao STEM znalac i budući STEM stručnjak!

#1. Kako se zove rastaljena stijena koja izlijeva iz vulkana?
#2. Gdje možeš pronaći svoj septum?
Septum je hrskavica u nosu koja odvaja nosnice. U vašem srcu također postoji septum koji razdvaja dvije gornje srčane komore.
#3. Točno ili netočno: Znoj nilskog konja je crven.
Točno! Oni se “znoje” ili izlučuju crvenu uljnu tekućinu koja djeluje kao rashladno sredstvo, hidratizira kožu, vodoodbojna je i antibiotik.
#4. Točno ili netočno: 70% naše DNK dijelimo s pužem.
To je točno. Oko 98% naše DNK dijelimo s čimpanzama, 70% s puževima i 50% s bananama.
#5. Točno ili netočno: Pande jedu miševe.
Netočno. Pande jedu samo izdanke bambusa.

#6. Točno ili netočno: Dalmatinski psi odnosno dalmatineri se rađaju bez pjega.
Točno! Dalmatineri se rađaju bijeli i bez mrlja!

#7. Što znači ovaj simbol upozorenja?
Ovo je simbol opasnosti od radioaktivnosti.
Više na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Radioaktivnost

#8. Točno ili netočno: Koža polarnog medvjeda je crna.
Da, istina je! Koža im je crna, a dlaka prozirna što znači da propušta svjetlost kroz nju.
#9. Točno ili netočno: Mačke mogu umrijeti ako jedu čokoladu.
Točno. Teobromin, tvar prisutna u čokoladi, otrovna je za pse i mačke… pa budite oprezni sa svojim kućnim ljubimcima.
#10. Točno ili netočno: Kitovo srce kuca 1000 puta u minuti.
Netočno! Kitovo srce kuca samo devet puta u minuti.
#11. Ljudsko tijelo je:
Ljudsko tijelo čini oko 60% vode.

#12. Koja je ovo životinja?
To je orangutan.

#13. Koja je ovo životinja?
To je kameleon.
#14. Kako se nazivaju životinje koje mogu živjeti i na vodi i na kopnu?
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Mnoge vrste prvenstveno su noćne životinje kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože.
Više pročitaj na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodozemci
#15. Koliko kostiju ima u ljudskom tijelu?
Rođeni smo s oko 270 kostiju, ali neki se spoje dok rastemo, a konačni broj je 206.
#16. Točno ili netočno: Zvuk putuje brže od svjetlosti.
Netočno! Svjetlost putuje brže od zvuka.
#17. Točno ili netočno: Morski psi nemaju kosti.
Točno! Morski psi nemaju kosti! Tijelo im je u potpunosti izgrađeno od hrskavice.
#18. Na kojoj se temperaturi voda smrzava?
Ledište vode je temperatura pri kojoj neka tvar, u ovom slučaju voda, prelazi iz tekućeg agregatnog stanja u čvrsto agregatno stanje.
Ledište vode ovisi o tlaku, no u tablicama se za pojedine stvari navode vrijednosti ledišta kod normiranog atmosferskog tlaka.
Za zaleđivanje tvari, koriste se temperature niže od ledišta. A jedan od primjera zaleđivanja su prehrambene živežne namirnice koje se izlaže smrzavanju kako bi se postiglo konzerviranje.
Temperatura ledišta vode razlikuje se od ledišta otopina nekih krutih stvari u tom otapalu.
Ledište vode je na 0 Celzijevih stupnjeva.
#19. Je li kriptonit pravi kemijski element?
Ne. Superman može čvrsto spavati! Ipak postoji kemijski element koji se zove kripton.
#20. U kojem dijelu ljudskog tijela se nalazi najmanja kost u tijelu?
Najmanja kost u ljudskom tijelu nalazi se u uhu i zove se stremen jer oblikom podsjeća na jahački stremen (dio na sedlu u koje se umeće noga). Stremen je jedna od triju koščica u srednjem uhu. Dugačka je od 2,6 do 3,4 milimetra, a teška od 2,0 do 4,3 miligrama. Otprilike je veličine zrna riže.
#21. Točno ili netočno: Lijevom stranom vašeg tijela upravlja desna strana vašeg mozga.
Točno! Desnom stranom vašeg tijela upravlja lijeva strana vašeg mozga. Zanimljivo!
#22. Koja se kemikalija dodaje bazenima za zaustavljanje razvoja bakterija?
Osim velike i raznovrsne primjene klora u kemijskoj industriji, koristi se za dezinfekciju vode za piće i bazenske vode. Razlog baktericidnom djelovanju je u tome što se pri nastajanju klorne vode oslobađa nascentni kisik. Osim za dezinfekciju, služi i za izbjeljivanje pamučnih, lanenih i drugih tkanina biljnog porijekla.
#23. Vidite li prvo munje ili čujete grmljavinu?
Vidite munje prije nego što čujete grmljavinu, jer svjetlost putuje brže od zvučnih valova.
#24. Kako se zovu krvne žile koje nose krv do srca?
Krvotok čovjeka sastoji se od arterija i vena.
Arterije izlaze iz srca i nose životno važni kisik i hranjive tvari prema periferiji, odnosno do svih stanica u tijelu, za metaboličke procese.
Vene polaze od periferije, gdje nakon kapilarne izmjene plinova venska krv ostaje bez kisika i obogaćena je otrovnim ugljik dioksidom, koji se mora eliminirati iz organizma. Zbog toga, venska krv cirkulira u pravcu srca, dolazi u pluća, gdje se opet kapilarnom izmjenom plinova obogati kisikom, iz pluća ide u srce i ponovno putem arterija šalje na periferiju.
#25. Koji je jedini sisavac koji može letjeti?
Šišmiši su jedini sisavci, a uz ptice i jedini kralježnjaci koji mogu aktivno letjeti.
Više pogledaj na https://hr.wikipedia.org/wiki/Šišmiši
#26. Koja je najtvrđa tvar u ljudskom tijelu?
Zubi, poput koštanog tkiva kralježnjaka, izrađeni su od prirodnog kompozitnog materijala u kojem je glavna komponenta anorganski “hidroksiapatit karbonat”, koji čini 65-70% dentina i preko 90% cakline. Zubna caklina je tanka vanjska površina premaza na našim zubima i smatra se najjačim i najtvrđim biogenim materijalom. Zubna caklina uglavnom se sastoji od velikih prizmatičnih kristala hidroksiapatita s visokim stupnjem kristaliničnosti i vrlo niskim postotkom proteina.
#27. Kako se u ljudskom oku naziva obojeni dio oka?
Obojeni dio oka naziva se šarenica ili iris. Smeđe oči najčešće su kod ljudi!
#28. Koja je grupa hrane najbolji izvor energije?
Ugljikohidrati su organske molekule građene od ugljika, kisika i vodika, a služe kao osnovni izvor energije u našem organizmu, a dijele se na dvije velike skupine: jednostavni i složeni ugljikohidrati.
Više pročitaj na https://definicijahrane.hr/definicija/hranjive-tvari/ugljikohidrati/
#29. Točno ili netočno: Protoni imaju negativan naboj.
Netočno! Protoni imaju pozitivan naboj.
#30. Točno ili netočno: Pauci nisu insekti.
Točno. Jedna od najvećih razlika je u tome što pauci imaju osam nogu, dok insekti imaju šest nogu.
#31. Od kojeg plina nastaje soda?
Uvođenjem ugljikova dioksida (CO2) u zasićenu vodenu otopinu sode nastaje natrijev hidrogenkarbonat ili soda.
Soda je jedan od najvažnijih proizvoda velike kemijske industrije, u kojoj se najviše troši za neutralizaciju kiselina (kao zamjena za mnogo skuplju natrijevu lužinu) i proizvodnju drugih natrijevih soli. Rabi se i u proizvodnji sapuna, deterdženta, stakla i emajla (kao sredstvo za unos natrijeva oksida), u tekstilnoj industriji za pranje tekstila, u industriji celuloze i papira, metalurgiji i dr. Kao i ostale jake lužine, otopina sode izjeda kožu, a posebno štetno djeluje na sluznicu i oči.
Više pročitaj na https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56956
#32. Točno ili netočno: Voda se sužava kada se smrzne.
Netočno. Voda smrzavanjem širi svoj volumen.
#33. Privlače li se protoni i elektroni ili se odbijaju?
Oni se međusobno privlače jer su suprotnog naboja.

#34. Što znači ovaj simbol upozorenja?
Biohazard ili biološke opasnosti – to su tvari opasne po ljude, životinje i okoliš.
#35. Fruktoza, glukoza i laktoza su sve tipovi kojeg ugljikohidrata?
Šećerima se nazivaju probavljivi ugljikohidrati. Riječ šećeri namjerno se upotrebljava u množini, jer postoje mnoge vrste. Dijele se na temelju broja jedinica od kojih se sastoje, a neke od njih su fruktoza, glukoza, laktoza…
Results
Čestitamo! Znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika tebe stvarno jako zanimaju jer puno toga znaš i sigurno te još puno toga zanima.
Nastavi proučavati, eksperimentirati, pitati i razmišljati kako stvari oko tebe funkcioniraju i koje ideje imaš da ih poboljšaš. Studiranje STEM područja sigurno će ti dati puno znanja da to i ostvariš.
Preuzmi ovu DIPLOMU i pohvali se jer baš TI možeš biti budući STEM stručnjak!
Zanimaju li te razne teme koje povezuju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, obavezno nastavi istraživati i nastoj što više razmišljati KAKO nešto funkcionira umjesto ZAŠTO. Još malo ti treba da postaneš pravi STEM stručnjak!