Možeš li uspješno riješiti ovaj općeniti STEM kviz?

Probaj riješiti i provjeri možeš li baš ti biti budući STEM stručnjak!

Ova pitanja smo kreirali kako bismo motivirali i uključili djecu i mlade u neka STEM područja. Znamo da pravi pametnjakovići neće imati problema odgovoriti na ova trivijalna pitanja.

Kada odgovoriš na pitanje, ako je točno onda će pozeleniti, ako nije točno onda će pocrveniti.

Bez obzira na to, nakon tvog odgovora, obavezno pročitaj objašnjenje, možda se tamo krije još neko pitanje koje sigurno znaš. Ili možda ne znaš.

#1. Pojam STEM je ustvari akronim koji na engleskom jeziku znači što točno?

Pojam STEM je akronim početnih slova riječi na engleskom jeziku – science, technology, engineering i mathematics. STEM je pristup edukaciji odnosno obrazovanju koji se temelji na kombinaciji različitih područja, predmeta i načina razmišljanja. Znaš li neki primjer iz škole kada ti je za odgovor trebalo znanje iz više predmeta?

#2. Koja je najbrža kopnena životinja na Zemlji?

Popularni gepard najbrža je životinja na Zemlji. Ove velike, gipke mačke mogu ubrzati do 96 km / h kako bi uhvatile plijen ili pobjegle od prijetnji. Zanimljivo je promatrati usporenu snimku geparda i kako kontrolira silom ubrzanja i mijenjanja smjera. Proučavanje kretanja geparda inspiracija je mnogim znanstvenicima. Pogledaj https://www.youtube.com/watch?v=icFMTB0Pi0g

#3. „ml“ je simbol za što?

Mililitar – ili ml – dio je metričkog sustava volumena. Jedan mililitar vode ima masu od oko 1 gram vode. Ali jedan mililitar neke druge supstance (npr. mlijeka ili brašna) nema masu od 1 grama jer svaka tvar ima različitu gustoću. Te zakone fizike učimo u školi. Znaš li kako se izračunava masa neke tvari?

#4. Što znači "O" u periodnom sustavu elemenata?

“O” označava kisik (eng. oxygen). Kisik je, barem za ljude, jedan od najvažnijih elemenata u svemiru. Neophodan je za disanje, kao i za čitav niz drugih kemijskih reakcija. Možeš li se sjetiti još nekog primjera za što je potreban kisik?

#5. Geometrija je proučavanje _____.

Geometrija je proučavanje oblika. Ovladavanje geometrijom je cjeloživotni pothvat mnogih strastvenih matematičara. Možete pronaći geometriju u umjetnosti, arhitekturi, inženjerstvu, robotici, astronomiji, skulpturama, prostoru, prirodi, sportu, strojevima, automobilima i još mnogo toga. Znaš li neki alat koji se koristi u geometriji?

#6. Koji je planet u našem Sunčevom sustavu najbliži Suncu?

Merkur je planet najbliži Suncu, a Venera je druga. Zemlja je treća po redu. Znaš li koja planeta je četvrta nakon Zemlje?

#7. Koja je osnovna sila vitalna za održavanje planeta u njihovim orbitama?

Gravitacija je, naravno, jedna od najpoznatijih sila u svemiru. Takoreći nas drži prizemnima, a također pomaže u održavanju planeta u njihovim pravilnim orbitama. Što bi se dogodilo da je na Zemlji gravitacija malo slabija?

#8. Kojim alatom mjerimo temperaturu?

Svaki znanstveni laboratorij ima više termometara. Oni su od vitalnog značaja za promatranje temperatura tijekom znanstvenih eksperimenata, promatranja i sl. Termometar se za mjerenje temperature koristi i u medicini, kulinarstvu, meteorologiji… Možeš li nabrojati barem još dva područja u kojima se često upotrebljava termometar?

#9. Objekt koji se kreće ravnom linijom vjerojatno će se nastaviti kretati ravno zahvaljujući _______.

Objekti koji su u pokretu imaju tendenciju ostati u pokretu … i nastaviti ići istim putem, zahvaljujući inerciji. Bar dok ih neka druga sila ne zaustavi. Primjerice, kada udariš loptu, zahvaljujući inerciji ona se nastoji stalno kretati, ali se ipak zaustavi. Možeš li navesti barem dvije sile koje uzrokuje da se lopta zaustavi?

#10. Kako se zove sila koja uzrokuje otpor kada dvije površine klize jedna o drugu?

Trenje uzrokuje otpor između kliznih objekata. Kad trljate hladne ruke kako biste ih zagrijali, koristite koncept trenja. Trenje je jako važno npr. kod kočenja automobila. Trenje se događa između gume i podloge. Stoga nije isto ako kočimo na asfaltu ili na ledu. Možeš li navesti još jedan primjer gdje se događa trenje?

#11. Seizmologija je proučavanje _____.

Seizmologija je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava. Rezultati seizmoloških istraživanja primjenjuju se primjerice u građevinarstvu, urbanom planiranju i u istraživanjima nafte i plina. Možeš li opisati što se događa sa jednom zgradom prilikom jakog potresa i kako bi mogli zaštititi zgradu da se ne sruši?

#12. Kako se naziva broj u donjem djelu razlomka?

U matematici, razlomak je broj koji opisuje jedan ili više jednakih dijelova cjeline u obliku a/b, pri čem su a i b cijeli brojevi ili matematički izrazi, a b je različit od nule. Broj (matematički izraz) b naziva se nazivnik, a brojnik, a crta između brojnika i nazivnika razlomačka crta. Dakle brojnik zauzima mjesto na vrhu razlomka. Nazivnik se nalazi dolje. Znati razlomke jako je korisno i neophodno, posebice u raznim znanstvenim istraživanjima. Ako te zanima više pogledaj na https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52041.

#13. Koje je najtoplije mjesto na ili u našoj planeti Zemlji?

Zemlja se sastoji od više slojeva, kore, plašta, vanjske i unutarnje jezgre. Unutarnja jezgra je daleko najtopliji dio planeta Zemlje, s temperaturama koje prelaze 5.500 stupnjeva celzijusa. Znaš li kako Zemljina unutarnja jezgra djeluje na planetu?

#14. Koje zrake sunca uzrokuju izgaranje ljudske kože?

Ultraljubičaste zrake ili UV zrake čine oko 10% elektromagnetskog zračenja Sunca. Ultraljubičasto zračenje djeluje snažno na kožu i potkožno tkivo; među ostalim ono ubrzava stvaranje pigmenta (koža potamni). Stalna izloženost Sunčevu ultraljubičastomu zračenju (npr. u mornara, poljskih radnika) postupno otvrdnjuje kožu, uzrokuje njezino ubrzano starenje i često različite bolesti. Ipak, UV zračenje koristi se u liječenju nekih bolesti ili čak u mikroskopiji. Što misliš, kako?

#15. Kako se nazivaju linije koje se nikada ne sijeku?

Paralelne crte nikada se ne sijeku, već putuju jedna uz drugu u beskonačnost. Što misliš, da bi bile paralelne, trebaju li biti uvijek linije ili mogu biti i krivulje?

#16. Koja količina memorije je veća:

TB je 1.024 puta veći od GB. Da pretvorite TB u GB, samo uzmite broj TB-a i pomnožite sa 1.024 da biste dobili broj GB. Da pretvorite GB u TB, samo uzmite GB broj i podijelite sa 1.024. Znaš li kako se naziva slijedeća jedinica za količinu memorije koja je veća od TB?

#17. Koliko bitova ima u bajtu?

U jednom bajtu ima 8 bitova. U računanju se podaci poput brojeva, teksta, slika ili zvuka pohranjuju kao binarni brojevi. Ovo je način pisanja brojeva koristeći samo 1 ili 0. Jedna binarna znamenka naziva se bit. U jednom bajtu ima osam bitova. Možeš li izračunati što je 101 u binarnom obliku?

#18. Koji je najveći planet u našem Sunčevom sustavu?

Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu. Masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine. Znaš li koji je po redu u udaljenosti od Sunca?

#19. Što znači DNK?

Deoksiribonukleinska kiselina (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA) je nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice. DNK sadrži genetske upute za specifični i jedninstven način razvoja svih staničnih obilika života, pa čak i većine virusa. Osnovna je molekula nasljeđivanja i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina. Kod ljudi, te osobine mogu ići od boje očiju do sklonosti prema nekim bolestima. Zamisli da možeš napraviti promjenu u svom DNK i promijeniti boju očiju 🙂 Što misliš, je li to moguće? Proučavanjem DNK mogu se otkriti mnoge korisne stvari primjerice u medicini. Znaš li da su svi ljudi 99.9% genetske kopije drugih ljudi a primjerice ljudi i drvo banane imaju 60% identičan DNK. Što misliš kako je to moguće?

#20. Koji je najzastupljeniji plin u Zemljinoj atmosferi?

Zrak je naziv za mješavinu plinova koji tvore Zemljinu atmosferu, te jedan od osnovnih životnih uvjeta, potreban prije svega za disanje i fotosintezu. Sadrži oko četiri petine dušika i jednu petinu kisika, dok su količine ostalih plinova neznatne ili u tragovima. Atmosfera štiti život na Zemlji apsorbirajući ultraljubičasto Sunčevo zračenje i smanjujući temperaturne ekstreme između dana i noći. Atmosfera ne završava naglo. Ona polagano postaje rjeđa i postupno nestaje u svemiru. Ne postoji konačna granica između atmosfere i vanjskog svemira. Atmosfera se dijeli po slojevima, a znaš li kako se naziva najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere?

#21. Otprilike, koliko je potrebno sunčevoj svjetlosti da dosegne Zemlju?

Ovo zvuči kao čudno pitanje, ali razmislite o tome. Sunčeva svjetlost putuje brzinom svjetlosti. Fotoni koji se ispuštaju sa površine Sunca moraju putovati kroz vakuum prostora da bi došli do naših očiju. Kratki je odgovor da sunčevoj svjetlosti u prosjeku treba 8 minuta i 20 sekundi do Zemlje. Kratka matematika na temelju prosjeka izgleda ovako: kružimo oko Sunca na udaljenosti od oko 150 milijuna km; to podijelimo sa brzinom svjetlosti i dobijemo 500 sekundi, odnosno 8 minuta i 20 sekundi. Koliko km/s se onda kreće svjetlost?

#22. Koliko zuba ima odrasli čovjek?

Zubi (lat. dens, dentis) su kalcificirani organi, koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini. Čovjek obično ima 32 stalna zuba. Zubi kod čovjeka rastu dva puta tokom njegovog života. Prvi zubi su mliječni zubi, a oni koji narastu kasnije su stalni zubi, a koliko čovjek ima zuba, može se reći da zavisi i o tome kako čovjek njeguje svoje zube. Što misliš, koliko ima prvih zubi odnosno mliječnih zubi?

#23. Kako se naziva materijal koji ne provodi električni naboj?

Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći. Električni izolator je materijal u kojem nema slobodnih nositelja električnog naboja, pa zbog toga vrlo slabo vodi električnu struju. Primjerice, ako uzmemo stakleni štap ili ravnalo, možemo ga elektrizirati trljanjem pamučnom krpicom. Približimo li elektrizirani stakleni štap ili ravnalo komadićima istrgnutih papirića, vidjet ćemo da će ih privlačiti. Prijeđemo li rukom preko elektriziranog staklenog štapa ili ravnala i približimo li ga zatim papirićima, vidjet ćemo da ih više neće privlačiti. Štap više nije električan jer je izgubio svoj električni naboj. Elektricitet je prešao preko ruke u zemlju. Ako ponovo elektriziramo štap, dodirnimo ga na primjer komadom voska, smole ili drva (izolatori), i on će nakon toga opet privlačiti papiriće. Elektricitet se sada nije izgubio kao prije dodirom štapa rukom ili bilo kojim metalom (vodiči). Znači, sve tvari ne provode jednako elektricitet, a prema tome ni električnu struju. Pogledaj ovdje o električnim vodičima i izolatorima.

Završi

Rezultat

Bravo! Vidimo da te znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika jako zanimaju jer puno toga znaš i sigurno te još puno toga zanima. Nastavi proučavati, eksperimentirati, pitati i razmišljati kako stvari oko tebe funkcioniraju i koje ideje imaš da ih poboljšaš. Studiranje STEM područja sigurno će ti dati puno znanja da to i ostvariš. Ti možeš biti budući STEM stručnjak!

RIJEŠI slijedeći KVIZ i zaradi DIPLOMU kojom se možeš pohvaliti kao budući STEM stručnjak!

Zanimaju li te razne teme koje povezuju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, obavezno nastavi istraživati i nastoj što više razmišljati KAKO nešto funkcionira umjesto ZAŠTO. Još malo ti treba da postaneš pravi STEM stručnjak!

Probaj riješiti kviz ponovo!