Popularizacija BIOMEDICINE i ZDRAVSTVA kao STEM područja obuhvaća brojna znanstvena područja među kojima je i proučavanje mozga.

Ako imate strast prema znanosti i analitički um, mogli biste razmisliti o karijeri u neuroznanosti. Od otkrivanja proteina koji su neophodni za atletsku izvedbu do ugradnje sićušnih moždanih čipova u mozgove paraliziranih ljudi kako bi im se omogućilo korištenje računala, neuroznanstvenici svake godine čine velike korake naprijed za boljitak čovječanstva. Pitate se kako postati neuroznanstvenik? Istražite ovaj vodič da biste saznali više.

Što je neuroznanstvenik?

Neuroznanost je proučavanje živčanog sustava, što uključuje i mozak. Neuroznanstvenici istražuju biološke i kemijske procese koji se odvijaju u mozgu. Ti su stručnjaci obično medicinski znanstvenici koji mogu proučavati sve, od razvoja mozga do liječenja tumora mozga do dijagnoze demencije. Neki neuroznanstvenici također su liječnici koji rade izravno s pacijentima.

Psihologija je proučavanje ljudskih misli i ponašanja. Psihološki stručnjaci proučavaju teme kao što su razvoj jezika i liječenje depresije, a preklapanje između psihologije i neuroznanosti može biti opsežno. Oba puta mogu biti put do karijere u neuroznanosti.

Što rade neuroznanstvenici?

Neuroznanstvenik je cjeloživotni učenik koji neprestano nastoji povećati korpus znanja na tom području. Ti stručnjaci obično rade u akademskim krugovima, primjerice u istraživačkim ustanovama i nastavnim bolnicama, ali također mogu raditi u profitnim, neprofitnim i državnim sektorima. Neki neuroznanstvenici provode velik dio vremena u laboratoriju ili uredu, dok drugi rade u klinikama kako bi pružili izravnu njegu pacijentima.

Dnevni zadaci neuroznanstvenika uvelike ovise o radnom okruženju i poslodavcu. Međutim, općenito, ovi znanstvenici mogu učiniti nešto od sljedećeg u svojoj potrazi da saznaju više o živčanom sustavu:

• Dizajniranje znanstvenih eksperimenata i razvijanje hipoteze
• Pripremanje uzoraka stanica i tkiva
• Korištenje napredne laboratorijske opreme za analizu uzoraka i praćenje aktivnosti mozga
• Korištenje sofisticiranih računalnih softvera za stvaranje modela i simulacija živčanog sustava

Neuroznanstvenik također može provesti velik dio svog vremena pronalazeći mogućnosti financiranja i pišući prijedloge za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi svoj laboratorij financirao. Neuroznanstvenici ostaju u tijeku s najnovijim razvojem i istraživanjima u svom području čitajući akademske časopise i istraživačke radove. U takvim časopisima objavljuju i vlastita istraživanja.

Što je kognitivna neuroznanost?

Kognitivna neuroznanost je specijalnost unutar polja neuroznanosti. Ovo se potpolje usredotočuje na biološke procese koji podržavaju ili olakšavaju spoznaju. Konkretno, kognitivni neuroznanstvenici proučavaju odnose između struktura mozga i njihove aktivnosti ili kognitivnih funkcija.

Neuroznanstvenici koji se odluče usredotočiti na ovo potpodručje najviše se preklapaju s područjem psihologije. Neki studenti bi čak mogli izabrati da steknu dvojnu diplomu iz biologije ili neuroznanosti s psihologijom.

Postoje li druga potpodručja neuroznanosti?

Postoje mnoga potpodručja neuroznanosti na koja bi se studenti mogli usredotočiti. Uz kognitivnu neuroznanost, sljedeće su uobičajene specijalnosti:

• Razvojna neuroznanost – Usredotočuje se na to kako se mozak formira, razvija i mijenja
• Molekularna i stanična neuroznanost – istražuje molekule (proteine, gene, itd.) koje diktiraju funkciju neurona i drugih moždanih stanica
• Klinička neuroznanost – istražuje prevenciju, dijagnozu i liječenje neuroloških poremećaja i ozljeda (npr. tumora mozga)
• Neurogenetika – fokusira se na nasljedne bolesti koje utječu na neurone, poput Huntingtonove bolesti
• Neurofiziologija – proučava živčani sustav i njegove funkcije
• Senzorna neuroznanost – procjenjuje senzorne sustave tijela, uključujući kako živčani sustav obrađuje senzorne informacije

Kao što vidite, postoje mnoga potpodručja za koja treba razmisliti o specijalizaciji kada odaberete karijeru u neuroznanosti. Međutim, ne morate odmah odabrati potpolje. Možda nećete točno znati gdje leže vaši interesi dok ne nastavite svoje diplomsko obrazovanje.

Kako postati neuroznanstvenik?

Proces postajanja neuroznanstvenikom prilično je dugotrajan i strog. To je značajan i koristan posao, ali morate biti sigurni da se možete posvetiti dugim godinama napornog učenja i istraživanja. Međutim, ako ste još u srednjoj školi, ne morate se odmah odlučiti.

Možete početi pohađati srednjoškolske tečajeve koji podupiru buduću karijeru u neuroznanosti, kao što su biologija i kemija, kao i napredne tečajeve matematike. Ovi će vam tečajevi biti korisni čak i ako na kraju odlučite da vaša karijera leži u drugom STEM području. Nemojte zanemariti ni humanističke znanosti jer znanstvenici moraju biti u stanju jasno komunicirati svoja istraživanja i analize usmeno i pismeno.

Razgovarajte sa svojim nastavnikom, savjetnikom, kolegama, roditeljima, o svojim karijernim ambicijama. Možda će vas moći povezati s prilikama za stažiranje i praćenje posla koje vam mogu pomoći da odlučite je li neuroznanost pravo područje za vas.

Na kraju, iskoristite sve mogućnosti obogaćivanja koje nudi vaša srednja škola. Na primjer, možda biste se željeli pridružiti znanstvenom klubu, sudjelovati na sajmu znanosti ili vježbati svoje vještine vođenja na sportskom terenu.

Putovanje do neuroznanstvenika počet će se ubrzavati nakon srednje škole. Morat ćete steći diplomu prvostupnika, a zatim magisterija i/ili doktora filozofije. Ako namjeravate raditi s pacijentima, morat ćete steći diplomu medicinskog fakulteta i liječničku licencu.

Nakon stjecanja doktorata, završit ćete jedan ili više postdoktorskih programa. To su istraživački intenzivna mjesta koja ponekad uključuju i podučavanje. Nakon vremena koje ste proveli kao postdoktorand, moći ćete se natjecati za napredne pozicije u tom području, kao što je prilika da upravljate vlastitim laboratorijem.

Izvor: https://www.gcu.edu/blog/medical-studies-sciences/how-become-neuroscientist

Projekt POPULARIZACIJOM STEM-a DO OČUVANJA JAVNOG ZDRAVLJA orijentiran je na popularizaciju BIOMEDICINE i ZDRAVSTVA kao STEM područja na način da se krajnjim korisnicima, djeci, mladima i općoj populaciji, približe znanstveni aspekti praćenja zaraznih bolesti i očuvanja zdravlja uz pomoć znanstvenih činjenica i dosega. Svrha projekta je promovirati STEM područje sa konačnim ciljem podizanja znanstvene pismenosti među krajnjim korisnicima.