Izrada Train-the-Trainer priručnika u sklopu projektnih aktivnosti „Popularizacijom STEM-a do očuvanja javnog zdravlja“

Trenutno pregledavate Izrada Train-the-Trainer priručnika u sklopu projektnih aktivnosti „Popularizacijom STEM-a do očuvanja javnog zdravlja“

Za kvalitetnu provedbu edukacija i radionica stručnjaci trebaju imati stručna znanja, ujednačenost i dosljednost u provedbi, te brojna druga znanja u području pedagoških kompetencija kako bi edukacija bila kvalitetna, te prilagođena dobi učenika i stručnim standardima. U tu svrhu pripremljen je priručnik za edukaciju stručnjaka za tzv. Train the trainer metodu, a sve to u sklopu provedbe projekta Popularizacijom STEM-a do očuvanja javnog zdravlja – UP.04.2.1.10.0050 u okviru Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a“ broj poziva: UP.04.2.1.10. Popularizacijom STEM-a do očuvanja javnog zdravlja sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda uz intenzitet potpore od 100%. Trajanje projekta: od 12.05.2021. do 12.05.2023. Ukupna vrijednost ugovora je 2.110.188,00 HRK.

Priručnik služi kao sveobuhvatan alat za pripremu voditelja radionice, pružajući sva relevantna pedagoška znanja da bi se radioničke aktivnosti provele u skladu s pedagoškim standardima za dobrobit učenika.  Počevši s poglavljem o općoj metodici, opisuje nastavne oblike te kako odabrati najbolji s obzirom na svrhu predavanja. Također opisuje proces učenja, analizu tog procesa i teorijske pristupe učenju. Interaktivno učenje kao tip učenja na kojem počiva kvalitetna radionica u skladu s pedagoškim standardima također je opisano u kontekstu interaktivne nastave, sadržaja i značaja interakcije, te analize procesa interakcije. STEM u kontekstu obrazovanja također je opisan u priručniku. STEM obrazovanje označava interdisciplinarni pristup koji može zahtijevati netradicionalne pristupe učenju. Kratica STEM označava znanost (eng. science), tehnologiju (eng. technology), inženjerstvo (eng. engineering) i matematiku (eng. mathematics) i odnosi se na sve što postoji u tim područjima. Ključno značenje pojma STEM nije fokus na navedene discipline pojedinačno, već integracija prilikom učenja i konkretna i jasna primjena naučenog putem rješavanja realnih problema. Iz STEM-a su se pojavili novi pristupi učenju i poučavanju, a predmeti su postali integriraniji. Danas se u području STEM-a provode brojne radionice, te je i u ovom projektu središnja tema koja zaslužuje posebno poglavlje u priručniku.

Glavni, ali ne i jedini kognitivni procesi koje učenici koriste tijekom predavanja i radionica su učenje i pamćenje. U priručniku je opisana dioba na senzorno, kratkoročno i dugoročno pamćenje, te što ta dioba znači u praktičnom smislu. Usko povezano s navedenim kognitivnim procesima je i motivacija učenika, vrlo važan i kompleksan proces koji se odvija u kontinuirano, te zahtjeva kontinuiranu pažnju zbog svoje složenosti i promijenjivosti. Motivacija se odnosi na procese koji potiču, usmjeravaju i održavaju određeno ponašanje. Kada govorimo o motivaciji za učenje, mislimo na čimbenike koji učenike potiču da se uključuju i ustraju u aktivnostima učenja: motivi učenja i njihov intenzitet također značajno određuju temeljitost i kvalitetu procesa učenja i postignutih rezultata. Razlikujemo unutarnju motivaciju (motivacija koja se javlja kada je aktivnost sama po sebi nagrada), te vanjsku motivaciju (motivaciju koju održava neka vanjska nagrada poput, primjerice, materijalne nagrade ili pohvale – drugim riječima, vanjska motivacija postoji zbog posljedice koja slijedi, bilo da je posljedica dobivanje nagrade ili izbjegavanje kazne. Iako je unutarnja motivacija prediktor bolje stečenog znanja i više ostvarenih pedagoških ciljeva, općenito je nerealno očekivati da će svi učenici imati visoku unutarnju motivaciju za radioničkom aktivnosti unatoč znanju i trudu voditelja radionice.

Upravljanje razredom pojam je koji se bavi ulogom voditelja u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, a spominje termine pravila, proaktivnog i reaktivnog upravljanja razredom, te „pravilima za pravila“ – kako oblikovati pravila te koju ulogu u njihovom oblikovanju mogu zauzeti učenici.

Sva navedena znanja su u priručniku kako bi se mogla što kvalitetnije odviti radionica koja je kao konstrukt zauzela svoje poglavlje u priručniku. Radionicu definiramo kao suvremeni oblik interaktivnog učenja i poučavanja koji je usmjeren na polaznika s ciljem razvijanja vještina i/ili jačanja osjetljivosti za određene probleme. Priručnik poučava o suradničkom učenju – metodi za razvoj kreativnog mišljenja, planiranju, pripremi i održavanju radionice, kao i pripadnim praktičnim smjernicama. Također, svaka dobro osmišljena radionica usmjerena je prema određenom cilju, a proces evaluacije uključuje praćenje, provjeravanje i vrednovanje koliko je taj cilj postignut. Svrha evaluacije je dobivanje povratne informacije kroz mjerenje, uspoređivanje dobivenog i očekivanog, te  planiranje poboljšanja.

Priručnik se također bavi pedagoškim kompetencijama potrebnim za prenošenje znanja te mnogim teorijskim postavkama o tim kompetencijama, a završava o specifičnostima korištenja tehnologije u nastavnom procesu, kao nužnog dijela s obzirom na sveprisutnost različitih simbola tehnološkog postignuća, poput sprava koje nam omogućuju gledanje različitih videozapisa, clicker-metode, unose odgovora i različite druge interaktivne oblike. Priručnik je namijenjen za pripremu train the trainer radionice kojom se planiraju obuhvatiti stručnjaci za provedbu radionica u sklopu projektnih aktivnosti.