U trenutnoj fazi tehnološke revolucije inovacije su postale dio svakodnevnog života ljudi i napredak se događa u gotovo svim sektorima. Inovacije se rjeđe događaju u obrazovanju, posebno u ranim godinama učenja. To postupno dovodi do pada pronicljivosti učenja, jer je tradicionalno obrazovanje uglavnom usmjereno na učenje napamet. STEM obrazovanje donosi promjenu paradigme u ranom učenju i ima za cilj zadržati znatiželju i crtu genijalnosti kod djece. STEM nije samo kratica za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku već i obrazovna metoda koja objedinjuje sve ove predmete. STEM potiče djecu i mlade da eksperimentiraju, griješe i uče iz vlastitih iskustava kako bi postigli određene ishode, umjesto da se oslanjaju na teoriju iz udžbenika. Kritičko razmišljanje, logička analiza, istraživanje i učenje temeljeno na projektima ključni su u STEM obrazovanju. Potiče znatiželju kod djece, čineći proces učenja zabavnim, relevantnim i vječnim. To uključuje promjenu paradigme s tradicionalnog obrazovanja kojem u praksi nedostaje praktičnog učenja na učenje koje je temeljitije i dublje. Ključni problem izoliranog učenja je taj što učenici često nisu u mogućnosti primijeniti naučene koncepte na stvarne probleme, smanjujući svoju produktivnost, razumljivost, a time i provedbu. STEM obrazovanje više je od koncepata znanosti i matematike. Fokus na praktičnom učenju sa stvarnim aplikacijama i proizvodima pomaže u razvoju različitih skupova vještina, uključujući kreativnost i vještine 21. stoljeća. Vještine koje su svima potrebne u 21. stoljeću uključuju medijsku i tehnološku pismenost, produktivnost, socijalne vještine, komunikaciju, fleksibilnost i inicijativu. Ostale vještine postignute STEM obrazovanjem uključuju rješavanje problema, kritično razmišljanje, kreativnost, znatiželju, donošenje odluka, vodstvo, poduzetništvo, prihvaćanje neuspjeha i slično. Bez obzira na budući put karijere, navedene vještine djecu i mlade uvelike pripremaju za inovativnost.

Navodimo ključne kompetencije I vještine koje STEM pristup razvija kod djece i učenika:

1. Veća kreativnost  – često čujemo izreku ”razmišljati izvan okvira”, a kreativnost je središte STEM obrazovanja. Mlade se potiče na jedinstvene ideje i interdisciplinarni pristup rješavanju složenih problema.
2. Timska suradnja – u stvarnom svijetu i na radnom mjestu timovi trebaju rješavati i dovršavati višeznačne probleme. STEM obrazovanje daje prednost suradnji i timskom radu kako bi djecu podučio važnosti komunikacije i vodstva u postizanju zajedničkih ciljeva. Omogućuje učenicima da rade zajedno, slobodno izražavaju svoje ideje, raspravljaju, potkrepljuju svoj stav i zajedno donose određene zaključke.
3. Razvoj komunikacijskih vještina – sposobnost rasprave i prenošenja složenih koncepata drugima, a uz to i učenje jednih od drugih, ključ je postizanja uspjeha. Grupne aktivnosti u STEM-u promiču društvene vještine poput aktivnog slušanja, otvorenosti te ih usmjeravaju na davanje i primanje konstruktivnih povratnih informacija.
4. Osnaživanje vještina kritičkog mišljenja – način rada u STEM obrazovanju usmjeren je na poticanje kritičkog razmišljanja. Kritičko mišljenje je proces aktivnog osmišljavanja primjene, analize i vrednovanja informacija kroz promatranje, iskustvo, razmišljanje, zaključivanje ili komunikaciju. Djecu i učenike potiče se da odgovaraju na pitanja ili rješavanju probleme koji se ne temelje na pamćenju, već na aktivnom bavljenju materijalom kako bi bolje razumjeli problem. Takve situacije bolje odražavaju ono što se od njih očekuje na radno mjestu.
5. Poticanje znatiželje – STEM osnažuje djecu i učenika da postavljaju pitanja ”kako” i ”zašto” te im pruža priliku za za pronalazak maštovitih rješenja. Znatiželjni učenici ulažu u svoje obrazovanje i pokretačka su snaga inovacija i otkrića.
6. Poboljšava kognitivne vještine – kognitivne vještine su mentalne aktivnosti koje koristimo u obavljanju radnji, a uključuju razmišljanje, čitanje i učenje. Slično kao i mišić, mogu se ojačati vježbom i treningom. Učenici razvijaju i ojačavaju kognitivne vještine putem STEM pristupa te ih koriste za brzinu i kvalitetu rješavanja problema.
7. Uči preuzimanju inicijative – učenje se razvija u zabavnu aktivnost. STEM znatiželjnim učenicima pomaže ojačati vještine vještine konstruktivnog nošenja s problemima i olakšava pozitivniji osjećaj prilikom učenja, veće samopouzdanje, znatiželju i preuzimanje inicijative u rješavanju izazova.
8. Povećava medijsku pismenost – za razliku od ostalih nastavnih programa, STEM pristup potiče učenje putem istraživanja i upita. Upit zahtijeva od učenika da se uključi u aktivno učenje putem pitanja i traženja odgovora. Na taj način naučeno se može primijeniti u svakodnevnom životu.
9. Pospješuje socijalno – emocionalno učenje – STEM obrazovanje potiče djecu i mlade da poboljšaju svoje vještine socijalnog emocionalnog učenja prije nego što postanu aktivni članovi društva.
10. Njeguje poseban obrazac razmišljanja – djeca i učenici postaju dosljedniji u učenju, ali istovremeno se ne boje tražiti alternativna rješenja izvan okvira. U razredu učenici uče aktivno tražiti načine rješavanja problema. Time ih se osposobljava za učinkovito planiranje posla, podjelu zadataka, analiziranje činjenica, sudjelovanje u produktivnoj raspravi i zauzimanje za vlastito stajalište.
11. Osnažuje vizualizaciju – STEM obrazovanje stavlja naglasak na vizualizaciju korištenjem plakata, ploča i tehnoloških predmeta koji djeci i učenicima pomaže pri prikazivanju ideja i prijedloga, ali i razvijanju važnih upravljačkih i prezentacijskih vještina.
12. Izgradnja povjerenja u vlastite sposobnosti – među glavnim ciljevima STEM obrazovanja je izgradnja djetetovog povjerenja u vlastite sposobnosti. Praktična primjena ove ideje u okviru STEM obrazovanja pruža moralno zadovoljstvo i povećava djetetovo samopoštovanje.
13. Kompetencije pismenosti – STEM pristup jača sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, izražavanja, stvaranja i tumačenja pojmova, osjećaja, činjenica i mišljenja u usmenom i pisanom obliku koristeći se vizualnim, zvučnim i digitalnim materijalima. Aktivnosti koje doprinose razvoju kompetencije pismenosti uključuju pronalaženje relevantne literature, prikupljanje podataka, modele obrade informacija, donošenje zaključaka prezentiranje rezultata.
14. Kompetencija višejezičnosti – podrazumijeva sposobnost prikladne i učinkovite uporabe različitih jezika za komunikaciju.
15. Jačanje digitalnih komunikacija – digitalna kompetencija uključuje sigurnu, kritičnu i odgovornu uporabu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Uključuje informatičku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja, sigurnost, pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.
16. Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti – osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti sposobnost je promišljanja o sebi, učinkovitog upravljanja vremenom i informacijama, surađivanja s drugima na konstruktivan način, zadržavanja otpornosti te upravljanja vlastitim učenjem.

Zašto budućnost naše djece ovisi o STEM obrazovanju?

Uspon digitalnog doba učinio je obrazovanje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike kritičnijim nego ikad prije. Promjena koja se događa je tako brza da je stvar koju znamo ili imamo zastarjela u samo nekoliko mjeseci. Slične promjene događaju se u svim životnim procesima. Da bi naše buduće generacije napredovale i rasle, trebamo prihvatiti tu promjenu i opremiti ih pravim znanjem i vještinama. Rano STEM obrazovanje može promicati kontinuirani akademski uspjeh, a djeca koja tijekom svog obrazovanja uče STEM koncepte bolje su pripremljena za ispunjavanje sve više tehnološki usmjerenih profesionalnih zahtjeva. Djeci i učenicima moramo ponuditi obrazovanje koje će im pomoći da se u tom svijetu ne samo snađu, već i ostvare pune potencijale kao individue u socijalnom kontekstu. Ako se nastavimo oslanjati na konvencionalni obrazovani sustav, čak dvije trećine djece koja danas polaze osnovnu školu neće imati potrebne vještine da bi se zaposlili nakon završetka obrazovanja. Potrebno je uložiti posebne napore kako bismo naše obrazovanje transformirali iz standardnog tradicionalnog učenja u iskustveno ili aktivno učenje. U ne tako dalekoj budućnosti vjerojatno ćemo svjedočiti mogućnostima profesija koje je sada teško i zamisliti, a sve su ove vjerojatno povezane s tehnologijom i inovacijama. Obrazovanje korištenjem interaktivnih tehnika i praktičnog pristupa razvoju i korištenju tehnologije dobiva posebnu važnost. Možemo očekivati da će praktični zadaci zamijeniti dosadna suha predavanja u bliskoj budućnosti. Zato danas moramo razmišljati o tome kako educirati djecu da bi se mogla lakše suočiti s izazovima budućnosti.

LITERATURA

What is STEM Education and Why is it Important for Kids? – KidPillar

The Benefits of STEM Education for Children (invent.org)

https://www.twinscience.com/en/education/top-10-benefits-of-stem-education/